Zašto se Zdravko Marić nalazio s Milenkom Bašićem

Zašto se Zdravko Marić nalazio s Milenkom Bašićem

 Hina

Krajem siječnja 2019. godine, na Viber hrvatskog ministra financija Zdravka Marića stigla je poruka Josipe Rimac. Tog 25. siječnja već su se nekoliko puta čuli, a jedan razgovor trajao je preko trideset minuta. Tema su bile vjetroelektrane u kršu kod Knina.

Sada mu Viberom javlja da je, po dogovoru, obavila razgovor s vlasnikom vjetroelektrana Milenkom Bašićem. Traži od Marića da ga primi na pet minuta, kako bi njih dvojica “definirali model i dinamiku”.

Do susreta Marića i Bašića doći će tri dana kasnije, u Marićevom kabinetu. Na pitanje Josipe Rimac tko sve treba doći, Marić odgovara da Bašića želi vidjeti nasamo, doznaje Telegram.

Bašić je trebao Marića jer je pokušavao dobiti kredit od države, a imao je problema u pregovorima s državnom bankom, HBOR-om. Deset dana ranije, šefovi HBOR-a iznijeli su niz negativnih komentara o Bašićevim tvrtkama i njegovim zahtjevima. Sastanak kod Marića prošao je dobro, što doznajemo iz trijumfalnih poruka Josipe Rimac i Gabrijele Žalac.

Dva tjedna nakon sastanka s ministrom, Bašićeve tvrtke dobit će ponudu HBOR-a na 80 milijuna eura. Marić je u tom trenutku predsjednik Nadzornog odbora banke koja odobrava državne kredite. Zdravko Marić tako se, možda nesvjesno ili nespretno, dao uplesti u interesnu mrežu Josipe Rimac, bivše kninske gradonačelnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave.

Molila ga je za pomoć i oko drugog državnog kredita koji je Bašić dobio, 15 milijuna eura od Hrvatske poštanske banke. Na molbe Josipe Rimac, Marić je odlazio kod predsjednika Uprave HPB-a po tom pitanju. USKOK-ovi istražitelji prošlog su tjedna proširili istragu protiv Rimac, upravo zbog kredita HBOR-a i HPB-a, a osumnjičena je i Gabrijela Žalac.

Krupni problemi u premijerovim tvrdnjama

Iz poruka Josipe Rimac i otkrića istražitelja, najnevjerojatnije je saznanje da se pola državnog aparata, na čelu s ministrom financija, angažiralo oko krških vjetroelektrana Milenka Bašića. Je li u pitanju slučajnost, nespretnost, pogodovanje ili nešto gore, možda će se utvrditi u narednom periodu, no bizarna je lakoća kojom je Rimac usmjeravala desetke dužnosnika na svim razinama.

Premijer Plenković izjavio je kako u tome ne vidi problem. Prema njegovom tumačenju, krimena njegovih ljudi nema, jer su krediti odobreni po svim pravilima. Nekoliko je krupnih problema u ovoj premijerovoj tvrdnji, ključnih za razumijevanje goleme afere.

  1. Premijer tvrdi da je sve bilo OK. Zašto je onda vlasnik vjetroelektrana išao kod Marića?
  2. Službeni zapisnici i privatne poruke Josipe Rimac otkrivaju kako se za vjetroelektrane žestoko lobiralo na najvišim državnim razinama. To je doslovno izgledalo ovako: vlasnik vjetroelektrana Milenko Bašić traži od Rimac da “stisne” ili “sredi” nekog ministra ili državnog bankara, Rimac mu odgovara da hoće i baca se na posao, zatim šalje poruke i dogovara sastanke.

Tijekom 2018. i 2019., to “stiskanje” i “sređivanje” ponavlja se stalno. Najčešće se radilo o ministrici Žalac, ministru Mariću i ministru Tolušiću, te o predsjednicama uprava HBOR-a i HPB-a. U jednom trenutku Rimac i Bašić čak kažu kako će “ucijeniti” predsjednicu Uprave HBOR-a, a direktoru HPB-a Bašić je na sastanku ponudio mito.

Ako je sve bilo regularno i bez pogodovanja, zašto je to bilo potrebno? Zašto vjetroelektrane nisu poslale redovan zahtjev za državni kredit, bez stiskanja i ucjena? Djeluje nevjerojatno da bi mjesece gubili na telefonske pozive, svakodnevno dopisivanje, česte sastanke, nemoralne ponude i druge oblike pritisaka, ako su kredit mogli dobiti redovnom procedurom.

Ukratko: ako je sve bilo regularno, zašto je vlasnik vjetroelektrana Milenko Bašić prije odobrenja kredita išao kod ministra Marića – i zašto je Marić tražio da Bašić dođe sam?

2. Nakon Marićevog sastanka o “modelu i dinamici”, Žalac i Rimac su jako zadovoljne

Što je točno izgovoreno 28. siječnja u 14 sati na sastanku Milenka Bašića i ministra Marića, zasad se ne zna. No, zna se sljedeće: sastanak je organizirala Josipa Rimac, s ciljem da njih dvojica na tom sastanku “definiraju model i dinamiku”, kako Rimac piše u poruci Mariću.

Zna se da je sastanak prošao dobro, jer su se Rimac i Žalac čule odmah nakon njega. Jedna drugoj javljaju kako je vlasnik vjetroelektrana bio kod Marića i da je sada sve OK, što očito dolazi i do šefice HBOR-a, Tamare Perko. “Čula sam se s Tamarom i oni će to posložiti”, javlja Žalac.

Sastanak se održao 28. siječnja, deset dana nakon sjednice HBOR-a, na kojoj se državna banka opirala da jedina financira Bašića. Nakon sastanka u kabinetu ministra Marića, Bašić će prehodati pedesetak metara Katančićeve ulice u Zagrebu, i otići u HBOR. Dva tjedna kasnije, vjetroelektrane će dobiti ponudu za kredit HBOR-a.

3. Bašić se stalno žalio na šeficu HBOR-a. Nakon sastanka s Marićem piše: ‘danas je bila skroz OK’

Zgodan detalj je i odnos Milenka Bašića prema šefici HBOR-a Tamari Perko. Mjesecima se u porukama žalio na nju i tražio od Rimac da je “srede”. Optuživao ju je za neprofesionalizam, a u jednom trenutku piše: “Tamara nas uništava”.

Rimac mu govori kako “postoji lijek i za nju”, a u jednom trenutku čak predlaže da je zajedno ucijene. Međutim, nakon što je 28. siječnja bio kod Marića, Bašić piše Rimac da je sada “zadovoljan s Tamarom” i da je “danas bila skroz OK”.

4. HBOR nije htio biti jedini koji financira Bašića, pa su ga odjednom ipak financirali

Premijerova tvrdnja da HDZ-ovci nisu pogurali kredit ima još jednu značajnu, zasad nerazjašnjenu rupu. HBOR mjesecima nije htio biti jedina banka koja financira vjetroelektrane Josipe Rimac – a onda je, odjednom, ipak pristao biti jedina banka koja ih financira.

Na sjednici Nadzornog odbora 18. siječnja 2019., direktorica HBOR-a Tamara Perko eksplicitno je rekla da nisu bili za samostalno financiranje vjetroelektrane. “HBOR je tražio formiranje sindikata banaka, pa bi svaka banka djelomično financirala projekt, a HBOR je bio spreman razmotriti financiranje do najviše 80 milijuna eura”.

To se poklapa sa službenom dokumentacijom i prepiskom iz prethodnih mjeseci: HBOR nikad nije ponudio ništa samostalno, već isključivo kao dio grupe banaka. To je česta praksa kod velikih kredita, jer se smanjuje rizik za svaku pojedinačnu banku, ako nešto pođe po zlu. No, to skupljanje banaka je propalo, kaže Perko, “jer su banke redom odustajale pod projekta”.

Da je svima bilo potpuno jasno kako HBOR onda nije za samostalno financiranje, na istoj je sjednici zaključila i ministrica Žalac. “Očito je da financiranje projekta bez konzorcija banaka neće biti moguće”, rekla je.

Žalac je u to vrijeme bila u stalnom kontaktu s Josipom Rimac i vlasnicima vjetroelektrana. Dapače, istog ih je jutra, prije sjednice HBOR-a, ugostila u svom ministarstvu, pa je sigurno bila upućena u sve detalje i probleme financiranja. Dva mjeseca kasnije, nakon dodatnog lobiranja i Bašićevog sastanka s Marićem, kredit je ipak odobren – bez konzorcija banaka.

5. HBOR je prvo nudio samo 50 milijuna eura, a onda su krenuli pritisci

Deset mjeseci ranije, u ljeto 2018., vlasnik vjetroelektrana pregovarao je s nekoliko domaćih i inozemnih banaka. Jedna od tih banaka bio je i HBOR, koji je u lipnju 2018. nudio kredit od 50 milijuna eura – od ukupno 167 milijuna, koliko bi banke zajedno dale.

No, to vlasnicima nije bilo dovoljno od HBOR-a, pa kreću u ofenzivu. Vlasnik vjetroelektrana Milenko Bašić traži da Rimac osigura povećanje iznosa. U 8:45 sati, 18. srpnja te godine, Josipa Rimac šalje poruku ministru Mariću i moli da se podeblja ponuda HBOR-a. Kontaktira i ministricu Žalac, prenosi svoje aktivnosti i moli za pomoć.

Narednog dana u 9 ujutro Rimac odlazi na sastanak kod šefice HBOR-a Tamare Perko. Nekoliko sati kasnije, HBOR će vjetroelektranama ponuditi 65 milijuna, a u idućih nekoliko tjedana, iznos raste na 80 milijuna eura – 60 posto više nego su inicijalno nudili. Važno je naglasiti, i dalje se radilo o novcu koji bi HBOR dao kao jedna od banaka, a ne samostalno, kako je na kraju bilo.

6. Vlasti tvrde da je sve bilo regularno jer je novac dala i druga državna banka

Tvrdnju da je kredit bio regularan i po svim pravilima, vlasti i HBOR temelje na dvije stvari. Prvo, Bašić je u jednom trenutku tražio 130 milijuna eura, a odobrili su mu 80 milijuna. To se navodi kao dokaz da u HBOR-u nisu popustili pred pritiscima visokih HDZ-ovaca.

Pritom propuštaju kazati kako su kredit dali samostalno, kao jedina banka, iako su mjesecima govorili da inzistiraju na formiranju konzorcija, kao i to da su inicijalno htjeli dati 50 milijuna.

Drugo, brane se vlasti, HBOR nije jedini sudjelovao u ovom kreditiranju, što se navodi kao drugi dokaz da je sve bilo regularno. Pritom ne spominju kako je jedina druga banka u ovom kreditnom aranžmanu bio HPB, također u državnom vlasništvu, nakon višemjesečnog lobiranja ministara.

Marić ide u srijedu, aktivirao se”, javlja Rimac o sastancima ministra Marića s predsjednikom Uprave HPB-a Tomislavom Vujićem. Žalac kaže da je i ona u kontaktu s čelnikom HPB-a. HPB će uskoro odobriti financiranje od 15 milijuna eura, ali tek nakon što je HBOR odobri svoja sredstva.

Ako je projekt bio toliko atraktivan, zašto su ga podržale isključivo banke u državnom vlasništvu?

7. Vlasnik vjetroelektrana stalno je pisao da mu nema spasa. Kako je uopće dobio kredit?

U dopisivanjima s Josipom Rimac, Milenko Bašić ponavlja kako hitno mora osigurati 30 milijuna eura za dobavljače. Inzistira da mu HBOR napravi pismo namjere o financiranju, koje bi pokazao dobavljačima, inače je gotov.

Krajem siječnja 2019., Bašić piše da mu “30 milijuna eura treba odmah zbog podmirenja obveza prema dobavljačima”. Početkom veljače još je dramatičniji i piše: “nema nam spasa, ako ovaj tjedan ne pustimo 30 milijuna eura dobavljačima”. U nekoliko navrata ponavlja da mora riješiti dugove. Je li u trenutku odobrenja kredita uopće bio kreditno sposoban, ako je dobavljačima bio dospjelo dužan 30 milijuna eura?

8. Zašto je Bašić bio zadovoljan s odrađenim, ako ništa nije odrađeno?

Ovo je krucijalna nelogičnost u objašnjenjima premijera Plenkovića. Prema tvrdnjama USKOK-ovih istražitelja, Josipa Rimac od Milenka Bašića godinama je primala 40.000 kuna mjesečno. Dobila je, između ostalog, i jedrenje kao dar za svoj trud oko kredita HBOR-a. Na tom joj se odmoru pridružila i Gabrijela Žalac.

U njihovim dopisivanjima, Milenko Bašić naziva ih kraljicama i hvali njihove napore da mu pomognu. Ako Žalac ni Rimac nisu ništa napravile oko kredita, ako im nije pomogao ni ministar Marić, za što ih je onda Bašić nagradio? Ako je do državnog kredita mogao i bez njihovih usluga, zašto ih je svakodnevno nazivao i molio za pomoć?

Malo se vjerojatnom čini teorija da su ga HDZ-ovke naprosto nasanjkale i uzele nagradu za nešto što bi Bašić mogao i sam dobiti, regularnim putem – Bašić je također bio u direktnom kontaktu s HBOR-om i HPB-om, i znao je da su sve ostale banke odavno odustale od projekta.

Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial