Rusija povlači diplomate iz Ukrajine, tenzije sve veće
AMERIČKI predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin trebali bi razgovarati telefonom u subotu dok strahovi da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu postaju sve konkretniji.
U petak je SAD objavio upozorenje da bi se takav napad mogao dogoditi unutar sljedećih 10 dana, a zapadne vlade pozvale su svoje državljane da napuste Ukrajinu.
“Najbrži način da se ovo završi bio bi da Rusija deeskalira svoje snage”
Obraćajući se novinarima nakon što je američki predsjednik održao videokonferenciju s više svjetskih vođa, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da je nova zabrinutost da bi napad od kojeg se dugo strahovalo mogao početi prije završetka Zimskih olimpijskih igara 20. veljače.
Do sada se najviše nagađalo da bi takav napad mogao početi nakon Zimskih igara, da se ne naljuti Peking. Sullivan je rekao da nije sigurno da je napad naređen. “Najbrži način da se ovo završi bio bi da Rusija deeskalira svoje snage”, rekao je. I Rusija i SAD tvrde da je druga strana zatražila telefonski razgovor.
Njemačka vlada pozvala je svoje državljane da napuste Ukrajinu, pogotovo one koji tamo ne moraju nužno boraviti.
“Napetosti između Rusije i Ukrajine posljednjih dana dodatno su porasle. Vojni sukob se ne može isključiti”, objavili su.
Kasno u petak glasnogovornica ruske diplomacije Maria Zakharova osudila je procjene Washingtona da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla odmah početi.
“Histerija u Bijeloj kući govori više nego ikad. Anglosaksoncima je potreban rat. Pod svaku cijenu. Provokacije, dezinformacije i prijetnje preferirana su metoda rješavanja vlastitih problema”, kritizirala je ona na Telegramu.
Rusija je u subotu pokrenula nove pomorske vojne manevre velikih razmjera u Crnom moru, osuđujući američku “histeriju” nakon što je Washington izjavio da strahuje od skore ruske invazije na Ukrajinu.
“Više od 30 brodova Crnomorske flote isplovilo je iz Sevastopolja i Novorosijska prema planu vježbe”, priopćilo je ministarstvo obrane u subotu ujutro.
“Svrha vježbe je obrana obale poluotoka Krima, baze snaga Crnomorske flote, kao i gospodarskih subjekata… od mogućih vojnih prijetnji”, preciziralo je ministarstvo.
Američki State Department naredio je povlačenje svih diplomata koji nisu nužni iz ambasade u Kijevu nakon kontinuiranih izvještaja o ruskom gomilanju vojske na granici. To predstavlja još jedan znak da se bliži početak sukoba.
“Unatoč značajnom smanjenju našeg diplomatskog osoblja, naš glavni tim veleposlanstva ostat će u Ukrajini s našim brojnim predanim ukrajinskim kolegama, a State Department i drugo američko osoblje diljem svijeta nastavit će sudjelovati u neumornim diplomatskim naporima i pomoći u pružanju podrške Ukrajini za rješavanje krize koju je Rusija izazvala svojim vojnim jačanjem. Ti će se napori nastaviti nesmanjeno, kao i naša predanost – ujedinjena s našim saveznicima i partnerima – suverenoj, demokratskoj i prosperitetnoj Ukrajini kao dijelu cjelovite, slobodne i mirne europske budućnosti”, navodi američka ambasada u Kijevu na svom Facebooku.
Rusija je počela smanjivati diplomatsku prisutnost u Ukrajini, rekavši u subotu da se boji “provokacija” ukrajinskih vlasti ili “trećih zemalja”.
“Strahujući od mogućih provokacija kijevskog režima ili trećih zemalja, odlučili smo se na određeno smanjivanje osoblja ruskih predstavništava u Ukrajini”, rekla je glasnogovornica ruske diplomacije u priopćenju za javnost, odgovarajući na pitanje medija o smanjenju broja diplmatskog osoba.
“S obzirom na značajan utjecaj koji Washington i London imaju na Kijev… zaključujemo da su naši američki i britanski kolege očito svjesni određenih akcija koje se spremaju u Ukrajini koje bi mogle znatno zakomplicirati situaciju na području sigurnosti”, dodala je Maria Zakharova.
Mnoga zapadna veleposlanstva poduzela su slične mjere, a neke zemlje poput Sjedinjenih Država, Kanade i Australije pozvale su svoje državljane da što prije napuste Ukrajinu.
Sjedinjene Države upozorile su u petak na moguću skoru rusku invaziju na Ukrajinu.
Dobri odnosi Kijeva i Berlina su pogoršani. Ukrajinci su trenutno zapostavljeni i moraju promatrati kako se oko njih vodi svjetska politika, piše DW.
To su jasno pokazali posjeti francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Moskvi i njemačkog saveznog kancelara Olafa Scholza Washingtonu. Ukrajinske elite su frustrirane zbog spornog plinovoda Sjeverni tok 2, ali i zato što Njemačka ne isporučuje Ukrajini oružje.
Tko je više pomogao, Njemačka ili SAD?
>> Opširnije
Državni tajnik SAD-a Antony Blinken također je rekao da će razgovarati sa Sergejem V. Lavrovom, ruskim ministrom vanjskih poslova, u subotu kako bi pritisnuo Rusiju da povuče kopnene, pomorske i zračne snage koje je postavila na tri strane u Ukrajini, i angažirati se u diplomaciji kako bi se riješilo ono što je preraslo u jednu od najtežih sigurnosnih prijetnji u Europi od Hladnog rata.
“U trenutku smo kada ruska invazija može započeti u bilo kojem trenutku ako predsjednik Putin tako odluči”, rekao je gospodin Blinken novinarima u subotu na Fidžiju, gdje je bio na cjelotjednoj turneji po Pacifiku.
Američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin trebali bi razgovarati telefonom u subotu dok strahovi da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu postaju sve konkretniji.
>> Opširnije
Biden je u četvrtak izjavio da američki građani moraju “odmah” napustiti Ukrajinu jer tu se ne radi o prijetnji terorističke organizacije, nego “jedne od najvećih vojski na svijetu”.
NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg ponovo je u petak upozorio na “stvarnu opasnost novog oružanog sukoba” u Europi, u prigodi posjeta vojnoj bazi u Rumunjskoj, veoma važnoj za Savez.
“Broj ruskih vojnika raste, a rokovi za upozorenje su sve kraći”, rekao je Stoltenberg u bazi Mihaila Kogalniceanua, na jugoistoku zemlje, blizu Crnog mora.
Ruska invazija mogla bi početi zračnim napadom koji bi evakuaciju američkih državljana otežao.
Sullivan je rekao da američki obavještajni podaci otkrivaju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao narediti invaziju prije kraja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu i da je moguć munjevit napad na ukrajinsku prijestolnicu Kijev. Dodao je da bi akcija mogla početi zračnim napadom.
Takvu je izjavu Sullivan dao nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Joea Bidena s transatlantskim liderima iz krizne sobe u Bijeloj kući, a razgovor je održan da bi se uvjerio u jedinstveno stajalište saveznika prema situaciji koja se pogoršala.
Ostaje nejasno, rekao je Sullivan, hoće li Putin izdati konačnu naredbu za invaziju.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko objavio je korake za zaštitu “kritičnih i društvenih infrastrukturnih objekata” u “slučaju moguće izvanredne situacije”. U izjavi objavljenoj na Telegramu, Kličko je rekao: “Naši napori usmjereni su na sprječavanje ili prevladavanje mogućih provokacija i odupiranje vojnom napadu.”
Rekao je da ti napori uključuju stvaranje dodatne proizvodnje električne energije i stvaranje rezervi goriva za “razdoblje do 10 dana”, dodajući da je u cijelom gradu dostupno više od 500 skladišnih objekata i gotovo 4500 “struktura dvostruke namjene” kao službe civilne zaštite.
Kličko je također rekao da su planovi evakuacije postavljeni na razini okruga diljem glavnog grada.
Blinken je u razgovoru s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom u subotu ujutro po lokalnom vremenu u Australiji ponovno potvrdio “snažnu potporu Sjedinjenih Država Ukrajini suočenoj sa sve oštrijom prijetnjom moguće daljnje ruske agresije”.
Blinken je “naglasio da će svaka agresija Rusije na Ukrajinu imati brze, teške i ujedinjene posljedice”, rekao je glasnogovornik Ned Price.
index.hr
