Plenković: Važno da svaki Hrvat ostane živjeti u BiH, to je hrvatski nacionalni interes

Plenković: Važno da svaki Hrvat ostane živjeti u BiH, to je hrvatski nacionalni interes

Za Republiku Hrvatsku veoma je važno da svaki Hrvat ostane živjeti u BiH jer je to hrvatski nacionalni interes. Vlada RH pomaže u raznim životnim oblastima, a posebno u unaprjeđenju visokoobrazovnog sustava kroz nesebičnu pomoć Sveučilištu u Mostaru”, kazao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Sveučilište u Mostaru svoj je najveći infrastrukturni projekt započelo 2006. godine u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa u okviru investicijskih ulaganja u sveučilišne kampuse u Hrvatskoj. Prva faza programa pomoći Sveučilištu u Mostaru počela se realizirati godinu kasnije i obuhvaćala je izgradnju i opremanje novih zgrada Medicinskoga, Građevinskoga, Filozofskoga, Agronomskoga i prehrambeno-tehnološkog fakulteta, Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti i Fakulteta zdravstvenih studija te dogradnju, adaptaciju i opremanje Fakulteta strojarstva i računarstva, adaptaciju i opremanje Ekonomskoga i Pravnog fakulteta, Akademije likovnih umjetnosti, Studentskoga doma, Rektorata i audiovizualne dvorane.

Danas, 12 godina kasnije, zajedno s procesom integracije, kampus Sveučilišta u Mostaru ponovno dobiva novo ruho. Završeni su projekti ulazne i cestovne infrastrukture unutar kampusa, sportskih terena, parkirališta i tzv. zelene zone, odnosno središnjeg parka s otvorenim amfiteatrom koji bi uskoro trebao zablistati unutar kampusa i biti zelena oaza za studente Sveučilišta u Mostaru. Također, iznad sadašnjega sveučilišnog amfiteatra projektiran je višenamjenski objekt Medijskog istraživačkog centra koji je omogućio dodatnu otvorenost Sveučilišta u Mostaru. Naznačeni projekti pridonijet će stvaranju novoga modernog izdanja sveučilišnog kampusa, ali i pomoći u još većoj prepoznatljivosti i jačanju identiteta Sveučilišta u Mostaru, koji je danas izraženiji više no ikada.

Stipendiranje i pomoć

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijelio je 500 stipendija za akademsku 2017./2018. godinu studentima, pripadnicima hrvatskog naroda izvan Hrvatske, od čega 100 stipendija za studij u Hrvatskoj, a 400 za studij u BiH. Stipendije se dodjeljuju na razdoblje od 10 mjeseci, 700 kuna mjesečno po studentu, što znači da će hrvatska država za ovu namjenu ukupno izdvojiti 3,5 milijuna kuna. Osnovni kriteriji za dodjelu stipendija su akademski uspjeh te socijalno-materijalni status. Riječ je o materijalnoj, ali i moralnoj potpori Hrvatima u BiH pri jačanju njihova samopouzdanja, osobnoga razvoja i stjecanja znanja,prenosi vecernji.ba

“Ove stipendije nisu samo financijska potpora, one su u osnovi moralna potpora Hrvatske koja se, sukladno svojem Ustavu i zakonima, brine o Hrvatima izvan Hrvatske i mi smo sretni što imamo priliku ispuniti svoje ciljeve propisane strateškim dokumentima te pomoći da lakše studenti završe svoje školovanje”, poručili su iz Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Osim stipendija, hrvatska Vlada sufinancira zaposlenike Sveučilišta u Mostaru koji su na poslijediplomskim studijima u Hrvatskoj te nastavnike javnih sveučilišta iz Hrvatske koji su angažirani na Sveučilištu u Mostaru.

Kako je sve počelo?

Osnivanje Sveučilišta u Mostaru započelo je Zaključkom o stjecanju uvjeta za osnivanje Sveučilišta u Mostaru koji je usvojen davne 1976. godine. Prva utemeljiteljska sjednica Skupštine Sveučilišta održana je godinu nakon, čime je osnovano Sveučilište u Mostaru pod prvotnim imenom Univerzitet “Džemal Bijedić” Mostar, kao četvrto sveučilište u BiH. U sastavu Sveučilišta akademske 1978./1979. počinje djelovati Građevinski fakultet, a do 1992. osnivaju se i druge sastavnice sveučilišta – Sveučilišna knjižnica, Studentski centar i tri znanstveno-istraživačka instituta. Sveučilište nastavlja svoj razvoj 2009. godine kada se osnivaju Medicinski i Agronomski fakultet, Akademija likovnih umjetnosti i Visoka zdravstvena škola iz koje je nastao Fakultet zdravstvenih studija.

Studij računarstva otvoren je 2002. pa se dotadašnji Strojarski fakultet transformirao u Fakultet strojarstva i računarstva, da bi se uvođenjem studija elektrotehnike na taj fakultet, od akademske godine 2017./2018., i njegov naziv promijenio u Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike. Farmaceutski fakultet je osnovan 2011. godine kao najmlađi član u sveučilišnoj obitelji. Sveučilište u Mostaru na svom grbu ima tri važna datuma. Godinu 1895. kojom se obilježava početak visokog obrazovanja u Hercegovini. Godina 1977. početak je institucionalnoga visokog obrazovanja koje je do 1992. organizirano kroz Univerzitet “Džemal Bijedić” i smatra se dionikom te sljednicom ovog procesa. Treća godina je 1992. i početak rada Sveučilišta u Mostaru sa službenim hrvatskim jezikom. Vlada Hrvatske izražava stalnu spremnost za još kvalitetnijom suradnjom. “Sveučilište u Mostaru stožerna je institucija za hrvatski narod u BiH i ono je jedino sveučilište izvan Hrvatske koje nastavu izvodi na hrvatskom jeziku i zaista ima posebno mjesto u hrvatskoj akademskoj zajednici. Radujemo se budućoj suradnji i razvojnim projektima”, zaključeno je.

Social media & sharing icons powered by UltimatelySocial