Što znamo o plinovodu Južna interkonekcija?

Južna plinska interkonekcija (JPI) jedan je od najvažnijih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu u posljednjih nekoliko desetljeća. Njegov osnovni cilj je osigurati energetsku sigurnost države kroz diverzifikaciju izvora opskrbe prirodnim plinom i smanjenje ovisnosti o samo jednom dobavljaču, prvenstveno o ruskom plinu. Plinovod Južna interkonekcija zamišljen je kao povezivanje Bosne i Hercegovine s plinskim sustavom Republike Hrvatske, odnosno s plinom koji dolazi s LNG terminala na otoku Krku, a transportira se do Zagvozda.

Planirana trasa uključuje:

Glavni magistralni vod:
Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik (s odvojkom prema Livnu)

Drugi krak:
Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar

Na ovaj način plinska mreža obuhvatila bi zapadni i središnji dio Federacije BiH, uključujući područja koja do sada nisu imala pristup prirodnom plinu.

Dosadašnje aktivnosti

Ozbiljniji koraci prema realizaciji projekta započeli su 2020. godine, kada su izrađeni ključni strateški dokumenti:

• Studija izvodljivosti

• Idejni projekt

• Studija utjecaja na okoliš

Ovi dokumenti predstavljaju temelj za tehničku, ekonomsku i okolišnu opravdanost projekta te su preduvjet za osiguranje financiranja i početak izgradnje.

Bosna i Hercegovina trenutno je u velikoj mjeri oslonjena na jedan pravac i jednog dobavljača plina. Južna interkonekcija omogućila bi pristup alternativnim izvorima plina putem LNG terminala na Krku, čime se smanjuje geopolitički rizik i povećava sigurnost opskrbe. U energetici je diverzifikacija ključ stabilnosti. JPI bi otvorila mogućnost nabave plina s globalnog tržišta, a ne samo putem istočnog pravca. Veliki dijelovi zapadne i srednje Bosne i Hercegovine trenutačno nemaju razvijenu plinsku infrastrukturu. Izgradnja plinovoda omogućila bi:

• razvoj industrije

• privlačenje investicija

• smanjenje troškova energenata

• prelazak s čvrstih goriva na ekološki prihvatljiviji energent

Prirodni plin je tranzicijsko gorivo s nižim emisijama CO₂ u odnosu na ugljen i loživo ulje. Uvođenjem plina smanjuje se zagađenje zraka, osobito u urbanim sredinama poput Mostara, Bugojna i Novog Travnika. Projekt bi generirao nova radna mjesta tijekom izgradnje i kasnijeg održavanja, a dugoročno bi povećao konkurentnost gospodarstva kroz stabilniju i povoljniju opskrbu energijom.

Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt ona je strateški energetski, sigurnosni, gospodarski i politički projekt od državnog značaja. Kroz povezivanje s europskim plinskim sustavom i LNG terminalom na Krku, Bosna i Hercegovina dobiva priliku osigurati stabilnu, diversificiranu i sigurnu opskrbu plinom, što predstavlja ključan korak prema energetskoj neovisnosti i dugoročnom razvoju zemlje. Ovaj projekt snažno zagovaraju Sjedinjene Američke Države, te se nadamo kako će se ovaj projekt čim prije realizirati što bi bio zamah našem gospodarstvu.