DOSJE NESTALI Slučaj majke s djetetom sretno završio, za nestalom vojnikinjom Jadrankom Skender još se traga

Kći Ines Skender našla je na puteljku uz južni savski nasip nedaleko od Hipodroma u Zagrebu majčin crni Mercedes gospićkih tablica. Bio je otključan, s ključevima u bravi, u automobilu su bile majčine osobne stvari, a u novčaniku nije nedostajao novac.

Budući da je Jadranka Skender bila pripadnica Oružanih snaga, nije neobično što je uz policiju traži i vojna policija, ali uključivanje antiterorističkih jedinica za kriminalista Željku Cvrtilu koji je tu činjenicu komentirao za Direktno može imati dvojako značenje; ili su jednostavno imali ljude na raspolaganju jer se radi o vojnoj osobi ili je postojala informacija koja bi mogla voditi do sumnje na otmicu.

Vatrogasci i vojska s roniocima u četvrtak su počeli pretraživati Savu u potrazi za nestalom djelatnicom Hrvatske vojske, a kćer je u javnom apelu za pomoć priznala da se majka u zadnje vrijeme promijenila.

Tragičan završetak potrage za mladićem iz Orahovice

Tragičan završetak imala je potraga za 19-godišnjim Denisom Biljanom iz Orahovice u listopadu ove godine čije je beživotno tijelo nakon devet dana nestanka pronađeno u Dravi, nedaleko od Nemetina.  Mladić je nestao 10. listopada iz unajmljene kuće u Osijeku, a njegovi su nesretni roditelji odmah o tome obavijestili policiju i sve prijatelje u nadi da ga je netko vidio. Na sva dostupna mjesta u gradu lijepili su obavijesti o sinovu nestanku, ali na kraju im je tijelo djeteta pronađeno u Dravi. Pretužno.

Zasigurno nema gore agonije u životu osobe nego kad netko od bližnjih nestane, posebice ako se radi o pripadnicima uže obitelji i djeci.

S obzirom na to da nestanci i djece i odraslih nisu rijetkost u Hrvatskoj, u MUP-u se još 2011. dosjetili pokrenuti interaktivni portal NENO- Nacionalna evidencija nestalih osoba (www.nestali.hr) na kojem su objavljeni svi podaci vezani za nestanak neke osobe i na kojem građani mogu prijavljivati informacije vezane za određeni nestanak. Na žalost, sa statističkim podacima nisu baš previše ažurni te su im zadnje informacije o broju nestalih u Hrvatskoj iz kolovoza 2018. godine. Poslali smo i novinarski upit MUP-ovoj službi za odnose s javnošću u kojoj su  svjesni nedostataka stranice, ali s obzirom na to da i oni ovise o odgovorima  iz ‘nadležnih’ službi, najnovije podatke o broju nestalih u Hrvatskoj do trenutka pisanja teksta nismo uspjeli dobiti.

Najveći broj nestalih iz Domovinskog rata

Inače, u Hrvatskoj je u posljednje 23 godine prijavljeno više od 24 tisuće nestanaka osoba, a najstarija prijava datira još iz 1961. godine.

Na dnu naslovnice MUP-ova portala o nestalima piše kako Hrvatska trenutno traga za 2614 osoba, a u zadnjem objavljenom tekstu sa zbirnim podacima iz kolovoza 2018., navodi se kako se traga za 2577 osoba te da se najveći broj njih, čak 70 posto, odnosi na nestale osobe tijekom Domovinskog rata. Hrvatska, naime, traga za još 1871 osobom nestalom u srpskoj agresiji na našu zemlju.

Posebice je zabrinjavajuće što se godišnje evidentira od 1100 do 1500 nestanaka djece. Ovi podaci uključuju udaljenja iz obiteljskog doma kao i bjegove štićenika iz raznih ustanova. Pri tom se ističe da se ne govori o nestanku 1100 do 1500 djece već o broju nestanaka jer neka djeca nestanu i po nekoliko puta godišnje i budu pronađena ili se sama vrate. Dio nestanaka se odnosi i na djecu strance koji nemaju regulirani status u Hrvatskoj, a koji se, nakon privremenog smještaja u odgojnu ustanovu (najčešće) samovoljno udaljavaju.

Zašto djeca bježe?

Policijska iskustva otkrivaju da su nestanci djece i mladih često povezani s avanturizmom, skitnjom, prosjačenjem, problemima koji se događaju unutar same obitelji,  mladenačkom neposlušnošću i buntom; razočaranjem  i neuspjehom u školi,  emocionalnom nezrelošću ili snažnom emocijom poput ljubavi; sve do lošeg odabranog načina za društvenim dokazivanjem, a ponekad i zbog bolesti.

Kada se radi o udaljenju iz odgojnih ustanova uzrok je često (ne)prilagodba na uvjete života u odgojnoj ustanovi, namjernom izbjegavanju izrečene odgojne mjere,  različitim oblicima neprihvatljivog ponašanja (činjenje kaznenih djela, sukob s autoritetom, loš utjecaj vršnjačke grupe, želja za dokazivanjem kroz odabir negativnih društvenih vrijednosti…), objašnjava se na MUP-ovu portalu za nestale.

S obzirom na to da su djeca i mladi posebno rizična skupina stručnjaci upozoravaju da se prilikom bijega povećava rizik da postanu žrtve nasilja, prostitucije, trgovine ljudima… ili da pod prisilom postanu počinitelji kaznenog djela kad se nađu na ulici bez nadzora i zaštite.

U MUP-u tvrde da pronalasku djece posvećuju posebnu pažnju.

Pritom im je , ističu, uvijek dobrodošla pomoć građana, ali i medija, dok najviše korisnih informacija očekuju od djetetovih prijatelja, poznanika i članova obitelji.

Nestanak prijaviti odmah

Iz MUP-a ističu da je nestanak važno prijaviti odmah, a ne čekati da prođe 24 sata tim više što se gotovo sva djeca čiji se nestanak prijavio u kratkom vremenu ili vrate ili ih policija pronađe.

Nestanak osobe se može prijaviti osobno u najbližoj policijskoj postaji, a nestanak može prijaviti svatko tko ima saznanja ili opravdanu sumnju da je određena osoba nestala. Nestanak djeteta mora prijaviti roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik kao i zaposlenik odgojne ustanove ako se radi o bijegu iz odgojne ustanove.

Na vječno pitanje zašto ljudi nestaju, iz MUP-a navode kako mnogi nestaju iz različitih razloga kao što su: bijeg od obitelji, supružnika, zbog narušenih obiteljskih ili partnerskih odnosa, financijskih problema i dugova pa sve do uzimanja novog identiteta. Mnogi ljudi nestaju i zbog trajnog ili privremenog duševnog oboljenja dok su neki žrtve prirodnih nepogoda, nesreća kod planinarenja, alpinizma, ronjenja i slično.

Dio osoba počini samoubojstvo na teško dostupnim i pristupačnim mjestima pa ih je teško ili nemoguće pronaći, neki postaju žrtvama kaznenih djela kao što su ubojstva, trgovanja ljudima, trgovine ljudskim organima, otmice, zlostavljanja…

Trgovina ljudima

Kada je riječ o žrtvama trgovaca ljudima najugroženije su, očekivano, mlađe ženske osobe, koje zbog  lošeg ekonomskog stanja u pojedinim državama olako pristaju na naizgled odlične poslovne ponude. Iza tih primamljivih oglasa o dobro plaćenim poslovima u inozemstvu često se krije dobro organiziran lanac trgovanja ljudima.

U Republici Hrvatskoj, od 2002. godine, od kada je uspostavljen nacionalni referalni sustav pružanja pomoći i zaštite identificiranim žrtvama trgovanja ljudima, do sada su identificirane 103 žrtve takve trgovine.

Otkrivanje, razjašnjavanje i dokazivanje kaznenih djela na štetu nestalih osoba spada među najsloženije oblike kriminalističkog istraživanja, osobito kada postoje indicije da je nestala osoba žrtva ubojstva.  Na MUP-ovu portalu otkrivaju kako se kriminalisti često tijekom istraživanja rizičnih nestanaka, ponajprije zbog nedostatka informacija koji vlada u prvim stadijima istrage, nađu u situaciji kada veći dio činjenica govori u prilog nisko rizičnog nestanka, a možda manji dio u prilog nestanka visokog rizika. Vrlo često nisu sigurni treba li angažirati dodatne resurse i treba li uopće “dizati nepotrebnu paniku“. U takvim dvojbenim situacijama, savjetuje se kriminalistima, važno je postupati kao da je takva osoba žrtva kaznenog djela.

‘Vrijeme koje prolazi je istina koja bježi’

Naime, kada je riječ o nestanku visokog rizika (žrtva kaznenog djela) od ključne je važnosti sve istražne radnje (prikupljanje obavijesti od bliskih osoba, pregled prostorija, terena, provjere) obaviti u što kraćem roku i u takvim situacijama dolazi do izražaja poznata kriminalistička izreka kako je ‘vrijeme koje prolazi istina koja bježi’.

Nadamo se da se upozorenja mr. sc. Josipa Pavličeka kao riječi stručnjaka na tom portalu pridržavaju policijski istražitelji na terenu, kao i da će oni iz MUP-ovih ureda poraditi na ažuriranju i preglednosti stranice nestali. hr.

direktno.hr